Prošlo je gotovo 15 godina od kada je g. Michael Donley u godišnjaku grada Korčule br. 13. prvi pisano skrenuo pozornost na postojanje opere „OPSADA KORČULE” engleskog skladatelja dr. Samuela Arnolda na tekst Johna O’Keffeeija iz 1786. godine. Iako se u nekim krugovima znalo za postojanje te opere, vremeniti „ostaci”, a nakon znanstveno utemeljene tvrdnje da je opera uništena, bio je i ostao jedino kasniji tiskani, vrlo pojednostavljeni izvadak za čembalo s dvije dionice (melodijska i continuo). Dakle, u povijesnim datostima vremena preživio je zapravo samo taj glazbeni dokument koji sadrži glazbene dijelove opere (songs) bez govornih dijelova koji inače čine više od pedeset posto sadržaja engleske opere 18. stoljeća.

Kada me sredinom 2020. godine tadašnji gradonačelnik g. Andrija Fabris zamolio i angažirao oko moguće rekonstrukcije i izvedbe ove opere, bio je to tek početak vrlo složenog puta kojim smo krenuli. Prije svega, opera bez više od pola govornoga teksta nije imala nikakvog smisla niti se mogla povezati samo kroz tada dostupne pjevane dijelove. Uz pomoć Michaela Donleya iz Ujedinjenog Kraljevstva, u The Huntington Library u Sjedinjenim Američkim Državama pronađena je tzv. knjiga cenzora Johna Larpenta u kojoj je bio čitav govorni i
pjevani tekst opere. Nakon tog otkrića moglo se pristupiti rekonstrukciji opere. Jedna od mojih prvih odluka kao imenovanog koordinatora za izvedbu opere bila je da se tekst prevede na hrvatski jezik jer je to i u duhu same namjene opere onoga vremena, dakle za narod kao svojevrsna zabavna i popularna glazba Londona 18. stoljeća. Taj posao, koji je zasigurno napravljen minuciozno i nadasve stručno te u duhu vremena, povjerio sam stručnjakinji za engleski jezik 18. stoljeća prof. emer. dr. sc. Dori Maček, umirovljenoj profesorici Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakon njezina prijevoda zamolio sam mo. Silvia Foretića da pjevane dionice adaptira kroz prijevod i učini ih prikladnima ne samo zahtjevima pjevača nego i datostima hrvatskoga jezika, što je on i učinio za sve pjevane tekstove prvog i drugog čina oper, dok sam adaptacije za treći čin osobno priredio.

Meni je dakle, ostao težak i dugotrajan proces pokušaja stvaranja kompletne partiture opere, a na osnovi nekoliko dostupnih drugih djela istoga skladatelja te na osnovi partiture prve arije iz trećeg čina ove opere (arija Tereze, šest stranica, tisak: Longman and Broderip, br. 26.) koja je tiskana zbog velike popularnosti kao poseban svezak i tako ostala jedini sačuvani dio od ukupno 21 glazbenog broja opere. Sukladno orkestraciji te arije, kao i uvidom u druga Arnoldova djela, stvorio sam partituru na oko 350 stranica (od oko 40 stranica melodijske linije
i continua) s rasporedom instrumenata; dvije horne, dvije oboe, gudači (violina 1 i 2, viola, violoncello i c.bass) te čembalo kao continuo odnosno kao solistički instrument u 2 broja.

Ovo su sve bile predradnje (pronalazak teksta, prijevod, adaptacija pjevanih dijelova, orkestracija) kako bi opera izvedena u Londonu prije točno 235. godina u subotu, 12. kolovoza 1786. godine, mogla biti izvedena ponovno u Korčuli, u subotu 14. kolovoza 2021. godine, a sve povodom velikog jubileja, 450. godina od opsade Korčule 1571. – 15. 8. – 2021.

Izuzetno sam sretan da se je jedna ideja, zamisao i želja tako lijepo i tako uspješno ostvarila sve do uprizorenja i svjetske praizvedbe rekonstrukcije opere „OPSADA KORČULE” uz sjajne i raspoložene izvođače, soliste i glumce Opere b.b. iz Zagreba i Orkestar mladih glazbenika, pod sjajnom i maštovitom režijom Branke Cvitković uz vedre i prelijepe kostime Dženise Pecotić te suradnju brojnih drugih suradnika navedenih redom u programskoj knjižici. Također neobično mi je drago da možemo ostaviti i ovu bogatu knjižicu kao mali muzikološki i praktični dar, djelo i uspomenu o ovoj jedinstvenoj operi, zasigurno jedinoj nekog stranog skladatelja čija se radnja i naslov događaju u nekom hrvatskom gradu.

Ukupna zanimljivost same opere u novom vremenu i trenutku povijesti jest zasigurno i nedavni dolazak na čelno mjesto grada Korčule prve žene u povijesti grada, sadašnje gradonačelnice Nike Silić Maroević. Gledano u kontekstu sadržaja opere, hrabrosti i pobjede zahvaljujući ženama – braniteljicama, a uz napomenu posvete čitave opere još jednoj ženi iz engleske (skladateljeve) stvarnosti „dobroj kraljici Bess”, Elizabeti I., možemo se zapitati je li je opera tako „dozvala” ili anticipirala sadašnju gradonačelnicu kojoj na kraju ovoga uvoda od srca zahvaljujem na svemu što je učinila kako bi ova ideja, zamisao i želja okrunili ovu veliku godišnjicu tako važnu za ukupnu povijest grada Korčule te kako bi doveli započeto djelo do kraja i s ponosom zapjevali zajedno ne samo ove godine nego se nadam tradicionalno svake sljedeće, stvarajući od ove opere u današnjem dobu ne samo kulturni pečat nego turističku i ukupnu prepoznatljivost Korčule na europskoj karti posebnosti.

Za plemeniti i slavni grad naš,
Svi u glas sad kliknimo,
Nek’ živi nam’ Korčula!

Korčula, srpanj 2021.
Josip degl’ Ivellio

Izvadak iz programske knjižice povodom svečane praizvedbe 14. 8. 2021.